preskoči na sadržaj

Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

 > Naslovnica
Vijesti

Videokonferencija Učitelji i nastavnici budućnosti: Ususret „novom normalnom“

Autor: Ivana Opačak, 29. 6. 2020.

Cjelodnevna videokonferencija na engleskome jeziku Učitelji i nastavnici budućnosti: Ususret „novom normalnom“ (Teachers and Trainers for the Future: Towards the “New Normal”) održana je u ponedjeljak, 29. lipnja 2020., kao završno događanje u sklopu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Istoj je prisustvovalo više od 1600 sudionika (iz 46 zemalja) među kojima je bila i prof. Ivana Opačak.

Konferenciju je otvorila ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak koja je naglasila (navodi se u najavi događanja na službenoj stranici MZO-a) “kako su učitelji i nastavnici, njihov rad, uloga i značaj jedan od prioriteta hrvatskoga predsjedanja. Predani rad nastavnika u novonastaloj situaciji uzrokovanoj pandemijom virusa COVID-19 dodatno je naglasio da su učitelji i nastavnici pokretačka snaga svakog društva koje teži napretku.”  

U uvodnome dijelu konferencije Mariya Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, obrazovanje, kulturu i mlade, pozdravila je sudionike, zahvalila organizatorima i predstavnicima hrvatskoga predsjedanja, ali i nastavnicima, na doprinosu jačanju europskoga zajedništva i solidarnosti tijekom kriznoga razdoblja. Istaknula je kako niti jedna tehnologija ne može nadomjestiti “živu riječ” nastavnika i komunikaciju s učenikom “oči u oči” te kako DANAS treba pružiti podršku nastavnicima jer odgajaju i poučavaju one koji će oblikovati svoju i našu budućnost.

Gđa Gabriel iznijela je detalje novoga (ambicioznog) akcijskog plana Europske komisije o digitalnome obrazovanju s naglaskom na razvoj digitalnih kompetencija neovisno o dobi i socijalnome statusu učenika. Istaknula je važnost međunarodne mobilnosti nastavnika, ne samo na početku nego i tijekom profesionalne karijere, te predstavila novi program – Erasmus+ Teacher Academies – s ciljem stvaranja platforme za komunikaciju i suradnju nastavnika (poput već dokazano izvrsnih platformi School Education Gateway i eTwinning).

Uvodno izlaganje na temu izazova s kojima se suočavaju učitelji i nastavnici te promjenama u obrazovanju tijekom COVID-19 pandemije održao je Andreas Schleicher, statističar i istraživač u području obrazovanja, voditelj odjela i koordinator programa OECD-a za međunarodno ocjenjivanje studenata te jedan od začetnika i koordinatora PISA-istraživanja. Naglasio je kako učenje nije mjesto nego proces te kako tehnologija ne može zamijeniti/nadomjestiti društvenu dimenziju obrazovanja jer učitelji nisu samo instruktori nego i dizajneri… Predstavio je zanimljive rezultate istraživanja tijekom COVID-19 pandemije – više od 1400 dionika obrazovnoga procesa iz 37 zemalja dalo je svoje osvrte. Iako nije sve bilo savršeno, 80% ispitanika reklo je da su svi učinili sve (i najbolje) što su mogli, što je izniman dokaz suradnje tijekom kriznoga razdoblja. Iako učenike nismo naučili sve što od nas zahtijeva kurikulum, naučili smo ih puno toga što kurikulum ne predviđa – kriza je učinila obrazovanje višedimenzionalnim i u fokus stavila mnoge ciljeve inače zanemarene. Hrvatska je savršen primjer zemlje u kojoj se uporaba tehnologije u obrazovanju udvostručila! Ipak, tek polovica nastavnika se osjeća ugodno koristeći tehnologiju u nastavi, što ukazuje na potrebu za dodatnim stručnim usavršavanjem i većom razinom profesionalne suradnje.

Zatvaranje škola tijekom pandemije bila je radikalna mjera. U budućnosti se planira ostaviti škole otvorene, ali ih učiniti sigurnima. Škole će biti mjesta tzv. hibridnog (“blended”) učenja koje podrazumijeva odvijanje nastave na daljinu i u učionici istovremeno – izazov je to za “novo normalno” jer ne postoji jedan model koji će odgovarati svima! Na upit možemo li “pomiriti” društveno distanciranje i inovativnu pedagošku praksu (koja podrazumijeva rad u manjim skupinama i suradničko učenje), g. Schleicher odgovara kako je to moguće postići samo u razredu i ovisi isključivo o učiteljima (kojima će, naravno, biti potrebna pomoć).

Istaknuti su i negativni pokazatelji – 90% nastavnika navodi da ima autonomiju u razredu, ali samo ih polovica smatra da može utjecati na organizaciju rada ustanove. Dodatno, većina naglašava kako nije stresno raditi puno sati nego raditi ono što nije u opisu posla učitelja i zalaže se za manje administrativnoga posla, a više pedagoške prakse. Loša je praksa, a vrlo česta, i da se nastavnicima s manje iskustva (osobito pripravnicima) povjeravaju obrazovno “najteži” razredi (često i bez podrške mentora), što je dodatni izazov za obrazovanje budućnosti. U školama je potreban timski rad (učenika u razredu, nastavnika u vijećima, ravnatelja na županijskoj/nacionalnoj/europskoj razini) i projektno učenje (tzv. Project-Based Learning) – tek 1 od 10 učitelja provodi takvu praksu na dnevnoj razini, a profesionalna autonomija bez suradničkoga učenja put je u izolaciju!

Neizostavno, potrebno je poboljšati standard prosvjetih radnika. Samo četvrtina nastavnika smatra da je njihov rad cijenjen, a mnogi su se (roditelji) tijekom COVID-19 pandemije uvjerili kako je teško poučavati! Bit će potrebno provesti dodatno istraživanje o negativnim učincima prevelike uporabe tehnologije na mentalno zdravlje učenika i nastavnika. Na upit kako se pripremiti za poučavanje na jesen, g. Schleicher odgovara: “Best playbooks are created by players!” te objašnjava kako postoje mnoge e-platforme za dijeljenje primjera dobre prakse – što su izazovi veći i više se mijenja obrazovna praksa, manje se oslanjamo na upute “s vrha”, a više na iskustvo (osobno i sustručnjaka).

Drugo je predavanje održao Pasi Sahlberg, ekspert sa Sveučilišta u Sydneyu, koji navodi dva moguća scenarija kad je riječ o budućnosti obrazovanja – privremeno zaustavljen proces obrazovanja vratit će se na staro, a naglasak će biti na izjednačavanju digitalnih nejednakosti, stručnom osposobljavanju nastavnika kako bi “sa što manje resursa/novca postigli što više” i mentalnom zdravlju učenika i nastavnika (1); COVID-19 prouzročit će nepovratnu promjenu (“novo normalno”), a naglasak će biti na kreiranju autentičnih, individualno prilagođenih, scenarija učenja, formativnome vrednovanju i profesionalizaciji rada nastavnika (2).

Zanimljivi su savjeti koje g. Sahlberg nudi nastavnicima (zabrinutim jer tijekom pandemije nisu “odradili” sve što je planirano kurikulumom) po povratku u školu (na daljinu) – pitajmo učenike što su naučili dok nisu išli u školu umjesto da brinemo o onome što NISU naučili; usmjerimo se na neakademske rezultate i kompetencije za život umjesto na (ev.) loše rezultate na testu (i državnoj maturi)…

Uslijedio je ministarski panel na kojemu su, uz ministricu Divjak, sudjelovali i francuski ministar obrazovanja i mladih Jean-Michel Blanquer, švedska ministrica obrazovanja Anna Ekström, češki zamjenik ministra obrazovanja, mladih i sporta Václav Velčovský te ravnateljica Uprave za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Europske komisije Themis Christophidou. Panel je moderirala pomoćnica ministrice Lidija Kralj. G. Blanquer istaknuo je veliki doprinos nacionalnih medija poučavanju na daljinu (moderno korištenje “staromodnih” medija) te potrebu obuke učitelja za primjenu metode koja se pokazala osobito korisnom tijekom nastave na daljinu – rad u tzv. obrnutoj učionici (“flipped classroom”). Uputio je i na potrebu borbe protiv ovisnosti o ekranu te istaknuo kako će mnoge franc. škole ostati otvorene tijekom ljeta, ne zbog nastave nego zbog poticanja učenika na uključivanje u sportske, kulturološke i ostale  izvannastavne aktivnosti.

Gđa Ekström predstavila je švedski model nastave na daljinu. Digitalna je nastava organizirana samo za učenike starije od 15 godina, što se pokazalo dobrim jer je zabilježena veća prisutnost na nastavi (osobito učenika koji nevoljko sudjeluju na nastavi u razredu). Problem je predstavljalo neredovito pohađanje nastave/škole mlađih učenika i nastavnika (zbog opasnosti od zaraze) kojima je trebalo ponuditi zamjenski oblik nastave. Tzv. “blended” model (spoj poučavanja u razredu i od kuće) ocijenjen je kao pozitivno iskustvo, ali je zabilježen i njegov veliki nedostatak – mnogi su učitelji bili dvostruko opterećeni (nastavom u razredu i na daljinu). Dodatni je nedostatak nastave na daljinu činjenica da, iako svi imamo pristup digitalnim alatima, nemamo svi pristup digitalnim kompetencijama, a potrebno je otkloniti i čimbenike koji mnoge učenike stavljaju u nepovoljan položaj (nedostatak računala, nedostatan broj računala u višečlanim obiteljima, loša internetska veza…). Unatoč nedostatcima, naglašeno je kako se nikada nije više voljelo školu nego tijekom pandemije kada je bila zatvorena; to najbolje pokazuje koliko trebamo školu i koliko je potrebno poboljšati standard i status prosvjetara…

G. Velčovský istaknuo je rezultate istraživanja u Češkoj – na opće iznenađenje, 95% učitelja bilo je (gotovo) potpuno spremno na digitalne izazove, a samo 5% ih se ocijenilo nespremnima i(li) neosposobljenima. Ipak, čak 2/3 škola treba dodatno ulaganje u digitalnu opremu, a neophodno je i uklanjanje socijalnih nejednakosti te osiguravanje jednakog pristupa (digitalnom) obrazovanju svim učenicima. Organizacija obrazovanja u kriznim trenutcima postat će dio svakodnevne prakse i nastavnike treba obučiti za digitalne izazove (već tijekom obrazovanja). Neki od postulata češkoga predavača koje bismo mogli primijeniti u budućnosti su sljedeći: poučavajmo manje kako bi(smo) naučili više; kvalitetno (formativno) vrednovanje treba biti integrirani dio pedagoške prakse; metode prilagodimo zahtjevima i potrebama učenika i digitalnoga doba; omogućimo učenicima funkcionalno obrazovanje za život (“Teach as you Live!”)

Gđa Christophidou naglasila je kako je najizgledniji model za jesen u većini europskih škola tzv. “blended learning”; potrebno je stoga pomno planirati i organizirati individualizirane oblike nastave te osigurati kvalitetnu povratnu informaciju. Predstavljen je SELFIE, besplatni digitalni alat koji pomaže školama vrednovati korištenje digitalnih tehnologija za inovativno i učinkovito poučavanje. Najveći su izazovi obrazovanja za budućnost na europskoj razini omogućavanje jednakih obrazovnih prilika za sve učenike, popularizacija nastavničkoga zanimanja i ulaganje u profesionalni razvoj nastavnika. Istaknuta je i potreba jačanja europske dimenzije obrazovanja, čemu doprinose Erasmus+ mobilnosti nastavnika, učenje u multikulturalnom okruženju, komunikacija i projektna suradnja na eTwinningovoj platformi… Kao projektni partner u EPAS programu ponosni smo jer je upravo jačanje europske dimenzije obrazovanja ključni cilj naših aktivnosti.

U drugome su dijelu konferencije organizirane tri panel-diskusije na kojima se raspravljalo o promjenama u pedagoškom kontekstu, ulozi učitelja, nastavnika i vodstva škole te digitalnim izazovima tzv. “novog normalnog” u području visokoga, općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Hannah Grainger Clemson (Dr HGC, University of Warwick, Institute of Advanced Study), jedna od govornica tijekom prve rasprave, naglasila je važnost i međuovisnost ključnih faktora u obrazovanju – (unutrašnje) motivacije nastavnika, mogućnosti (za razvoj osobnih talenata i kompetencija) i prilika za osobni rast i razvoj, uz primjereno vođenje (mentoriranje), dijalog i podršku radne okoline. Također je istaknula važnost timskoga rada u školi – nitko nije stručnjak za sve (možda nismo digitalni znalci, ali smo sjajni u komunikaciji s roditeljima); važno je da svatko nađe svoj osobni put i doprinese školskome timu.

Osobno iskustvo poučavanja (prije i tijekom pandemije) podijelila je učiteljica matematike Elvisa Sekulić (OŠ Zorke Sever, Popovača). Naglasila je kako ne treba robovati digitalnim alatima te kako tehnologija može biti korisna samo “u rukama” kreativnoga nastavnika koji će, osim usvajanja činjenica, učenicima omogućiti stjecanje kompetencija potrebnih za život.

Profesorici Opačak osobito je zanimljiva bila prezentacija Irene Psifidou (Europski centar za razvoj strukovnoga obrazovanja/CEDEFOP) koja je govorila o izazovima vrednovanja strukovnih/praktičnih vještina tijekom nastave na daljinu, potrebnoj popularizaciji zanimanja strukovnih nastavnika i zadržavanja stručnjaka u strukovnome obrazovanju. Predavačica je, vrlo pojednostavljeno, “podcrtala” važnost i uspješnost izazovne nastave na daljinu – bilo nam je potrebno samo 15 dana kako bismo doista ostvarili prijelaz iz tradicionalnoga obrazovanja 20. st. u moderno obrazovanje za život 21. st. (na čemu smo radili desetljećima).

Zanimljiva je bila i druga panel-rasprava o ulozi nastavnika u strukovnome obrazovanju i obrazovanju odraslih. Poučavanje je profesija koja stvara sve ostale profesije, što je osobito važno za strukovno obrazovanje. Kako bi se ono unaprijedilo, potrebno je sustavno, cjelovito i svrhovito stručno usavršavanje strukovnih nastavnika, jačanje autonomije i umrežavanje visokomotiviranih nastavnika strukovnih predmeta i strukovnih udruženja na lokalnoj, nacionalnoj i međunardonoj razini, održivo javno ulaganje u strukovni sektor (kvalitetno obrazovanje nastavnika s naglaskom na izradu i provedbu kvalitetnih obrazovnih programa te jačanje specifičnih kompetencija poput međupredmetne i međusektorske suradnje, vrednovanje i nagrađivanje, povećanje plaće i ugleda strukovnih nastavnika), bolja povezanost s tvrtkama i tržištem rada… Istaknuto je i kako je praktična (“hands-on”) nastava tijekom COVID-19 pandemije (u određenim sektorima poput turizma) bila zapostavljena, o čemu treba pomno promišljati ukoliko se nastava na daljinu nastavi/ponovi – potrebno je koristiti simulacije i virtualnu realnost jer je nemoguće usvojiti praktične vještine gledanjem videopriloga i(li) usvajanjem teorije.

Događanje je završilo predavanjem o važnosti mentalnoga zdravlja (“well-being”) učenika i nastavnika Kewina Hawkinsa. Bila su dovoljna tri duboka udaha da postignemo mir! Prema uputi predavača, zamislivši jedno mlado biće i u jednoj riječi saževši sve što joj/mu želimo u životu, shvatili smo bit našega poziva! Često smo, kao napredna vrsta, vrlo pametni, a ne osobito mudri… i činimo loše (ne samo) sebi… Ostavit ćemo planet u rukama mladih ljudi koje obrazujemo… Usredotočimo se na ono što im doista treba – ravnotežu umu i tijela – za savladavanje brojnih izazova koji ih očekuju… Čuvajmo i svoje mentalno zdravlje jer… “the best way to create calm, compassionate young people is to surround them with calm, caring & compassionate adults”!

“Rasprave, u kojima su sudjelovali stručnjaci iz Švedske, Francuske, Finske, Češke, Portugala, Irske, Njemačke, Australije, Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske i Europske komisije”, kako stoji na mrežnoj stranici organizatora videokonferencije, “temeljile su se na zaključcima Vijeća o europskim učiteljima i nastavnicima budućnosti te zaključcima o upravljanju koronakrizom u obrazovanju i osposobljavanju koji su doneseni tijekom hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.”

#EU2020HR #EDU2020HR

Ivana Opačak, prof.








 
Popis udžbenika

1. razredi

2. razredi

3. razredi

4. razredi

Molimo da obratite pozornost na odabir udžbenika iz stranog jezika (1. i 2. strani jezik) i vjeronauka/etike.

 
Obavijesti
 
Brošura EBŠ

 
Duplikat svjedodžbe
 
Priručnik VH&PA

 
Korisni linkovi

 

 

 
Učenički servis
 
Brošura za roditelje

 
eTwinning

 

 
Euro skills week

 
Natjecanje Dabar


 
Školska shema

 
Europska oznaka kvalitete

 
Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 9. 2020.

Ukupno: 4307
Ovaj mjesec: 4307
Ovaj tjedan: 1583
Danas: 105
 
 > Naslovnica
CMS za škole logo
Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod / Naselje Andrija Hebrang 13/1, HR-35000 Slavonski Brod / www.ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr / skola@ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr
preskoči na navigaciju